Stari grad Kostajnica - predavanje dr. sc. Marije Karbić
Državni arhiv u Sisku i Društvo "Terra banalis" kroz seriju javnih predavanja o utvrdama Siska i Banovine ugošćuju znanstvenike i stručnjake koji se bave istraživanjem, zaštitom i obnovom baštine ovog kraja te svima zainteresiranima za srednjovjekovno i ranonovovjekovno razdoblje pružaju mogućnost obnavljanja zaboravljenih i saznavanja novih činjenica o bogatoj i burnoj prošlosti Siska i Banovine.
U četvrtak, 13, listopada 2016., u velikoj čitaonici Državnog arhiva u Sisku s početkom u 19 sati dr. sc. Marija Karbić, viša znanstvena suradnica s Hrvatskog instituta za povijest, održat će predavanje Stari grad Kostajnica i njegovi gospodari.
Tijekom srednjega vijeka Kostajnica je bila središte hrvatskog Pounja, tvrdi grad za koji su se nadmetali najmoćniji hrvatski velikaši tog razdoblja. Prva plemićka obitelj koja je posjedovala Kostajnicu bili su knezovi Kostajnički, potomci kneza Herenka, koji su ovim krajem vladali od četrdesetih godina 13. stoljeća do početka 15. stoljeća. Pripadnike ove obitelji možemo ubrojiti među moćnije velikaše srednjovjekovne Slavonije. Obnašali su različite službe u kraljevstvu i na dvoru, a isticali su se i na bojnom polju. Nakon smrti Nikole, posljednjeg člana obitelji, Kostajnica je došla u posjed knezova Lipovečkih, a brakom Jelene Lipovečke, najprije s Ladislavom Totom Susedgradskim, a potom s Martinom Frankapanom, prelazi u ruke ovih velikaša. Godine 1471. Martin Frankapan predao je Kostajnicu Ivanu Benvenjudu, ali je nad njom do svoje smrti zadržao vrhovnu vlast. U Martinovo su vrijeme izvršene i veće pregradnje na kostajničkom gradu te se od tada on u vrelima navodi kao castrum, dok se ranije spominjao kao castellum. Nakon 1480. nad Kostajnicom se do njezina pada pod Osmanlije izmijenila vlast više gospodara, od kojih su posljednji bili knezovi Zrinski.
