Izložba o Vojnoj krajini u Kostajnici
Svečano otvorenje izložbe Vojna krajina, Banska krajina i Zrinski u obrani od Osmanlija, koju su osmislili i izradili brojni članovi Društva Terra banalis koji se bave poviješću Vojne krajine, održat će se u subotu, 8. listopada, u Građanskoj čitaonici u Hrvatskoj Kostajnici (Vladimira Nazora 17), s početkom u 12h. Izložba je sastavni dio opsežnog programa obilježavanja 450. obljetnice Sigetske bitke, koji se odvija u organizaciji Sisačko-moslavačke županije te dio programa poznate kostajničke Kestenijade.
Radujemo se Vašem dolasku!
Za nastanak izložbe zaslužni su:
Organizacija i koncept: dr. sc. Nataša Štefanec
Autori plakata: Vladimir Brnardić, mr. sc. Vlatko Čakširan, dr. sc. Ivica Golec, dr. sc. Ivana Horbec, dr. sc. Ivančica Jež, dr. sc. Kornelija Jurin Starčević, dr. sc. Sanja Lazanin, Ivana Miletić Čakširan, Vedran Muić, dr. sc. Tajana Pleše, dr. sc. Jakša Raguž, dr. sc. Teodora Shek Brnardić, Damir Stanić, dr. sc. Marko Šarić, dr. sc. Nataša Štefanec, Igor Vujatović
Institucionalna podrška: Društvo "Terra banalis", Hrvatski državni arhiv, Sisačko-moslavačka županija, Odsjek za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatski institut za povijest i Grad Glina
Financije: Sisačko-moslavačka županija
Sažetak izložbe:
Izložba Vojna krajina, Banska krajina i Zrinski u obrani protiv Osmanlija prezentira proces stvaranja obrambenog sustava protiv Osmanlija - poznate Vojne krajine. Polazeći od šire perspektive, tj. formiranja Vojne krajine na potezu od Jadrana do Erdelja u 16. stoljeću, odnosno od Jadrana do Karpata u 18. i 19. stoljeću, plakati se postepeno fokusiraju na hrvatsko-slavonski prostor, a zatim i na sam prostor Banovine, čime se u prostornom i kronološkom smislu ocrtava složen proces stvaranja te jedinstvene europske tvorevine. Kroz konkretne teme podijeljene u pet cjelina problematizira se, pritom, važne opće krajiške procese i fenomene.
1. Prva cjelina, Prostor Vojne krajine, tematizira prostornu nestalnost Vojne krajine, ovisnu o četverostoljetnoj dinamici sukoba s Osmanlijama, te rekonstruira proces sve jasnijeg definiranja krajiškog teritorija i njegovog razgraničenja prema civilnom prostoru u 18. stoljeću (uspostavljanje generalata, regimenti i satnija na cijelom krajiškom i hrvatsko-slavonskom prostoru, formiranje Banske krajine kao jedinog generalata pod upravom bana i sabora).
2. Druga cjelina, Vojnokrajiška sjedišta i utvrde, bavi se raznim aspektima izgradnje i održavanja obrambenog sustava. Kroz prizmu krajiških obrambenih objekata na Banovini problematizira se važne fenomene opće krajiške vojne povijesti (izgradnja novih tipova objekata poput kaštela, upotreba kula i stražarnica u svakodnevnom 'malom ratu' na krajini, uspostava dvojnih naselja i utvrda s obiju strana rijeka, prepuštanje zrinskih posjeda u kraljevske ruke uslijed nemogućnosti obrane, borba vlastelina poput Zagrebačkog kaptola za stvaranje vlastite obrane i slično).
3. Treća cjelina, na primjeru prostora Banovine, prezentira aspekte svakodnevnog života krajišnika, njihovo odijevanje, naoružanje, školovanje, prehranu (upotreba krumpira, uzgoj ovaca i šljiva za rakiju), demografska i migracijska kretanja, regrutiranje u vojsku te promjene u položaju i upotrebi krajišnika u habsburškoj vojsci.
4. Četvrta cjelina Oficiri, plemići, intelektualci razmatra život na Banskoj krajini kroz prizmu poznatih osoba uključenih u važna društvena i intelektualna događanja na širem hrvatsko-slavonskom prostoru.
5. Peta cjelina, Krajiški otisak u urbanom krajoliku banovinskih mjesta, apostrofira urbane elemente na Banovini koji su izravna posljedica krajiških urbanih, vojnih i obrambenih struktura, a koji su, kao krajiški otisak, prisutni diljem Hrvatske (oficirski stanovi u gradskim jezgrama su danas škole i upravne zgrade, mjesta za paradu i vježbanje danas su glavni gradski trgovi i parkovi, pravoslavne i katoličke crkve u gradskim jezgrama posljedica su suživota pravoslavnih i katoličkih krajišnika, kontumaci upućuju na dugu i dobro čuvanu granicu s Osmanlijama).
