U Državnom arhivu Sisak održano predavanje Nataše Štefanec i Damira Stanića
S krajem ljeta Društvo "Terra banalis" i Državni arhiv u Sisku nastavljaju seriju predavanja o utvrdama Siska i Banovine. U četvrtak 15. rujna predavanje Gvozdansko - kaštel, rat i rudokopi održali su naši članovi dr. sc. Nataša Štefanec s Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu i Damir Stanić iz Hrvatskog državnog arhiva.
U prvom dijelu predavanja dr. sc. Nataša Štefanec je govorila o povijesti kaštela Gvozdansko vezanoj uz njegove gospodare - plemićku porodicu Zrinskih, a posebno o funkciji zaštite rudokopa u njegovoj okolici iz kojih su Zrinski kroz gotovo stotinu godina ostvarivali gospodarski temelj svoje moći. Upravo to bogatstvo porodice Zrinskih ćesto je u razdoblju prodora Osmanlija određivalo sudbinu prostora Pounja na lijevoj obali Une. Nakon objašnjenja tipologije utvrđenih naselja i karakteristika Gvozdanskog dr. sc. Nataša Štefanec je ocijenila da je kaštel bio kombinacija srednjovjekovnih obrambenih i modernih renesansnih formi u kojoj su u 16. stoljeću Zrinski držali kovnicu novca i riznicu. Osmanska navala na hrvatski teritorij u drugoj polovici tog stoljeća zauzela je prostor Pounja i Banovine, a gospodari Gvozdanskog i Zrina pomaknuli se sjevernije. Damir Stanić je posebno izložio vojno-političku situaciju u razdoblju života kaštela Gvozdanskog, okvir osmanskih prodora i važnost područja Banovine, Pounja i Korduna u obrani Hrvatske i unutarnje austrijskih zemalja. U tom kontekstu prikazan je završni udarac kojeg su Osmanlije poduzele krajem 1577. i početkom 1578. kada su osvajanjem Zrina i potom Gvozdanskog otvorile pravac napredovanja kroz Banovinu. O padu samog Gvozdanskog u ruke Osmanlija, Damir Stanić je govorio na temelju povijesnih izvora koji se u mnogome razlikuju od mita o pogibiji svih branitelja među kojima je bio značajan broj pripadnika drugih naroda pod vlašću Habsburgovaca. Zaključak je da se o zbivanjima na području Banovine u tom burnom 16. stoljeću premalo zna i da nova znanstvena istraživanja trebaju otkriti mnoge važne činjenice koje bi prikazale povijesnu važnost ovog prostora u novom svijetlu.
Izvor: Državni arhiv Sisak
