Novi ciklus predavanja o vlastelinstvima Siska, Banovine i Moslavine!

Pozivamo Vas na predavanje dr. sc. Nataše Štefanec, izv. prof. s Odsjeka za povijest, Filozofskog fakulteta u Zagrebu, na temu Zrinski na prostoru Pounja i Zrinske gore koje će se održati 2. ožujka 2017., u 19h, u Gradskom muzeju Sisak. GMS i Društvo Terra banalis pokreću novi ciklus predavanja pod nazivom Vlastelinstva i plemićke obitelji Siska i Sisačko-moslavačke županije. Predavanja će se održavati u GMS, svakog četvrtka u 19h, od 2. ožujka do 13. travnja 2017. godine. Znanstvenici uključeni u seriju istraživački se bave razmatranom problematikom.

Sažetak: Došavši na prostor Pounja i Zrinske gore 1347. godine, u vrijeme kneza Jurja III. Bribirskog, Šubići Bribirski zatekli su plodne zemlje, naseljene posjede i izdašne rudnike. Pod novim imenom započeli su novu, uspješnu etapu razvoja roda, koja je trajala do 1670-ih godina. U prvoj fazi, od polovine 14. do polovine 16. stoljeća, glavno sjedište Zrinskih bilo je u Pounju i na obroncima Zrinske gore. Zrinski su vrlo uspješno svladali izazove preseljenja, a otegotne okolnosti te prve velike migracije, prije svega stalnu osmansku prijetnju, Sažetak predavanja: Došavši na prostor Pounja i Zrinske gore 1347. godine, u vrijeme kneza Jurja III. Bribirskog, Šubići Bribirski zatekli su plodne zemlje, naseljennadvladali su prije svega zahvaljujući bogatim rudnicima koji su omogućavali financiranje privatne vojske te spremnosti na sustavnu obranu imanja. Za Petra II. Zrinskog, te njegovih nasljednika Nikole III. Zrinskog (†1534.) i Nikole IV. Zrinskog (†1566.), život se odvijao oko stražarenja na Uni, vođenja i nadgledanja poljoprivrednih aktivnosti na imanjima, opravljanja i izgradnje utvrda, organizacije rudarskog poslovanja te kovanja novca - groša, denara, talira i pfeniga. Od 1530-ih godina, kad su osmanski napadi postali neizdrživi, Zrinski su počeli razvijati strategije za izvlačenje s prostora Pounja. Ženidbama, nasljeđivanjem imanja i političkom aktivnošću, u čemu je posebno prednjačio Nikola IV. Zrinski, osigurali su nove, sigurnije posjede na hrvatsko-slavonskom sjeveru, a pomaknuli su se i na sam ugarski prostor. Od 1550-ih počeli su napuštati obranu svojih utvrda te su one postale dio obrambenog sustava Hrvatske krajine. Kraj te dionice obiteljske povijesti obilježili su pad Zrina i Gvozdanskog 1577/78. Ipak, ostavština Zrinskih u Pounju je golema te predstoji velik posao na tome da ju se raznim projektima stavi u funkciju kulturnog i turističkog razvoja. Više o seriji: ovdje